Hipoteka je založno pravo na nepokretnosti, koje ovlašćuje (hipotekarnog) poverioca da, ako (hipotekarni) dužnik ne isplati dug o dospelosti, zahteva naplatu potraživanja obezbeđenog hipotekom iz vrijednosti založene nepokretnosti, Hipoteka je jedini način zalaganja nepokretnih stvari, koji izuzetno pogoduje pravnom prometu. Za dužnika je povoljan, zato što je to najjeftiniji način da dođe do nekog kredita (krediti obezbeđeni hipotekom imaju obično najnižu kamatu i duži rok otplate), a za poverioca zato što je vrijednost založene nepokretnosti obično višestruko veća od iznosa kredita, pa može biti prilično siguran u to da će mu dug biti vraćen sa svim kamatama.

Fiducijarna svojina je pravo svojine fiducijara da upotrebljava, na načina naznačen u ugovoru, predmet koji je objekat prava svojine, i da nakon ispunjenja cilja fiducijarne svojine saugovaraču – fiducijantu stvar ponovo vrati. Fiducionim instrumentom se parvo svojine prenosi na drugo lice do ispunjenja tj vraćanja kredita.

Kupoprodaja nepokretnosti je pravni posao koji je regulisan ugovorom o kupoprodaji nepokretnosti čija forma i sadržina su propisani Zakonom o obligacionim odnosima i Zakonom o prometu nepokretnosti. Takođe, obzirom na kompleksnost Ugovora o prodaji nepokretnosti (naziv prema Zakonu o obligacionim odnosima) prilikom zaključenja ugovora o prodaji nepokretnosti potrebno je imati u vidu i pojedine odredbe Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, Zakona o zemljišnim knjigama, Zakona o državnom premeru i katastru, pa čak i Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o porezima na imovinu ili Zakona o PDV, kao i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Nepokretnosti su: zemljište (poljoprivredno, građevinsko, šume i šumsko zemljište), zgrade (poslovne, stambene, stambeno-poslovne, ekonomske i dr.), posebni djelovi zgrada (stanovi, poslovne prostorije, garaže i garažna mesta) i drugi građevinski objekti. Pre pristupanja zaključenju i ovjeri ugovora potrebno je pribaviti dokaze o pravu vlasništva na nepokretnosti koja je predmet prodaje (list nepokretnosti, ugovor o otkupu stana, rješenje o nasleđivanju, prethodni ugovori…), kao i izvršiti provjeru da li je navedena nepokretnost opterećena kakvim teretom ili zabranama, te se uvidom u ličnu kartu prodavca uvjeriti da li je prodavac lice koje se za to deklariše ili se radi o punomoćniku ili nekom trećem licu.

Lizing je poslovni odnos između dva pravna ili fizička lica, u kome jedno lice, uz naknadu, ustupa drugom na dogovoreno vrijeme, pravo na korišćenje određenog prostora i/ili opreme za obavljanje njegove djelatnosti. Ova vrsta poslova karakteristična je za zemlje u tranziciji, u kojima preduzeća obično nemaju dovoljno novca da ulože u kupovinu nove opreme ili tehnologije, pa do takvih resursa dolaze lizingom. Uslovi zakupa regulišu se ugovorom, kojim se pored ostalog utvrđuje vrijednost zakupljenih dobara, rok lizinga, visina i način plaćanja zakupnine u odgovarajućim ratama i dr. U skladu sa ugovorom o lizingu, zakupac može po isteku roka: 1) da otkupi zakupljeno dobro, 2) da novim ugovorom produži zakup, 3) da otkupi zakupljeno dobro po tržišnoj cijeni neamortizovane vrijednosti ili ugovorom o lizingu po unaprijed dogovorenoj cijeni.

Osiguranje je jedan oblik upravljanja rizikom, prvenstveno usmjeren na smanjenje finansijskih gubitaka. Osiguranje je prenos rizika sa osiguranika na osiguravajuće društvo, uz plaćanje premije osiguranja.

Obaveza plaćanja poreza na promet nepokretnosti propisana je Zakonom o porezu na promet nepokretnosti. Ovim zakonom se uredjuju pitanja obaveze plaćanja poreza na promet nepokretnosti na području Crne Gore. Predmet oporezivanja je promet nepokretnosti. Prometom nepokretnosti smatra se svako sticanje vlasništva na nepokretnosti u Crnoj Gori. Obveznik poreza na promet nepokretnosti je sticalac nepokretnosti. Poreska osnovica poreza na promet nepokretnosti je tržišna vrijednost nepokretnosti u trenutku njenog sticanja.

Imovinu društva čine pravo svojine i druga imovinska prava koja predstavljaju uloge njegovih članova i imovina koju je društvo steklo poslovanjem. Ulozi u društvo mogu da budu novčani i nenovčani. Nenovčani ulozi mogu biti samo u stvarima i pravima. Izvještaj ovlašćenog procjenjivača i odluka društva o prihvatanju nenovčanog uloga dostavljaju se radi registracije u CRPS u roku od sedam dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala o evidentiranju emisije akcija po osnovu nenovčanog uloga, za akcionarsko društvo ili zapisnika o unosu nenovčanog uloga u društvo sa ograničenom odgovornošću, komanditno ili ortačko društvo.

Jedan od vida povećavanje osnovnog kapitala akcionarskog društva je statusna promjena. Društvo može povećati osnovni kapital dodatnim ulozima svojih akcionara ili drugih lica kojima emituje nove akcije odnosno prava ili imovine. U slučaju povećanja osnovnog kapitala nenovčanim ulozima, procjena vrijednosti kapitala je obavezna. Nenovčane uloge procjenjuju ovlašćeni procjenjivači.

Finansijsko izveštavanje je područje računovodstva koje se bavi pripremom i prezentacijom finansijskih izveštaja, kao i drugih finansijskih informacija za potrebe širokog kruga eksternih korisnika. Korisnici finansijskih informacija mogu biti eksterni tj. korisnici van preduzeća (investitori, povjerioci, država i njene institucije itd.) i interni (uprava preduzeća). Finansijsko izvještavanje je obavezno i propisano je zakonom o računovodstvu i reviziji.

Eksterna revizija je postupak provjere i ocjene finansijskih izvještaja kao i podataka i metoda koji se primjenjuju pri sastavljanju finansijskih izvještaja na osnovu kojih se daje nezavisno stručno mišljenje o tome da li finansijski izvještaji u svim materijalno značajnim aspektima daju istinit i pošten prikaz finansijskog stanja i rezultata poslovanja pravnog lica primjenom Međunarodnih standarda revizije i Kodeksa etike za profesionalne računovođe. Shodno zakonu eksterna revizija za nekretnine, postrojenja i opremu je potrebno raditi na svakih 5 godina.